Prekid blokade

Na današnjem plenumu Fakulteta političkih znanosti izglasan je prekid blokade. Iako više nismo u blokadi studentima ostalih 14 fakulteta sa svih sveučilišta pružamo punu podršku i pomoć u daljnoj borbi za naše zajedničke ciljeve.

Nezavisna studentska inicijativa FPZG

Zanimljivi isječci iz današnjih medija

I na Fakultetu političkih znanosti gotovo 300 studenata se potpisalo na peticiju kojom traže deblokadu nastave, a tiskali su i Deklaraciju u kojoj navode kako bi oni rješili problem školarina. Oni bi osnivali radne skupine, a Studentski zbor bi onda tražio promjene zakona. I na ovom fakultetu formirale su se dvije grupacije studenata - oni koji su za i protiv blokade. Studentima koji ne podržavaju blokadu u organizaciji medijskog nastupa, kako doznajemo, pomogao je Primorčev glasnogovornik Duje Bonacci koji predaje PR na Hrvatskim studijima.
http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,29,,161417.jl


"Podupiremo studente i njihove zahtjeve. Važno je da ustraju u blokadi koja bi trebala dovesti do ispunjenja njihovih zahtjeva. Žao nam je što mnogi od njih neće biti s nama na Trgu, ali blokada i njihova borba sada je važnija", rekao je Dell'olio o podršci studenata.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/prosvjedi-za-praznik-rada--pozari-socijalnog-nezadovoljstva-sirom-zagreba/431689.aspx

ZAGREB, 30. travnja 2009. (Hina) - Sindikati će ove godine 1. svibnja - Međunarodni praznik rada obilježiti prosvjedima u zagrebačkom parku Maksimiru i u Puli na kojima će upozoriti na sve teži položaj radnika, nezaposlenih, umirovljenika, studenata i ostalih slojeva pogođenih krizom.
U Zagrebu će tri sindikalne središnjice, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Udruga radničkih sindikata Hrvatske, organizirati prosvjednu povorku koje će u 10 sati krenuti s Trga bana Jelačića u Maksimir, gdje bi trebala stići oko podneva.
Potom će se okupljenima u zagrebačkom parku sa središnje pozornice na velikoj livadi obratiti sindikalni čelnici te predstavnici raznih društvenih slojeva ugroženih rastućom krizom - radnika, umirovljenika, nezaposlenih i studenata, koji će govoriti o svojim problemima - gubitku posla, kašnjenju plaća, sve težem preživljavanju i sl.
Društvo nezaposlenih Hrvatske pozvalo je nezaposlene da se u što većem broju uključe u povorku i dođu u Maksimir, a sindikalci su pozvali da im se pridruže i predstavnici studenata koji su blokirali fakultete tražeći besplatno školovanje.

Hina

Akademija dramskih umjetnosti u blokadi!

Zagreb: studenti blokirali i Akademiju dramskih umjetnosti
ZAGREB, 30. travnja 2009. (Hina) - Studenti zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti (ADU) danas su blokirali nastavu tražeći besplatno školovanje i ukidanje svih oblika plaćanja visokog obrazovanja.
Studenti ADU-a novinare su izvijestili da se pridružuju Nezavisnoj studentskoj inicijativi za pravo na besplatno obrazovanje te, kao što je slučaj i na ostalim blokiranim fakultetima, uvode opću blokadu nastave uz svakodnevno plenumsko glasovanje o njezinu daljnjem tijeku.
Blokirana je samo nastava, a nastavljaju se ostale aktivnosti na Akademiji - rad referade, knjižnice i drugih služba. Tijekom blokade organizirat će se alternativni model nastave - tribine, filmske projekcije i slični sadržaji o besplatnom obrazovanju.
Studenti ističu da se njihovi zahtjevi za besplatno školovanje izravno odnose i na nastavu na Akademiji, upozoravajući da sustav po kojemu Vlada financira Sveučilište ne omogućava kvalitetnu i funkcionalnu nastavu.
Upozoravaju da je nedostatno financiranje uzrok neispunjavanju propisanih nastavnih planova u zadanim rokovima, te da ADU često zbog nedostatka novca studentima i profesorima ne može osigurati zadovoljavajuće radne uvjete.
"Zbog specifične prirode našeg obrazovnog procesa koji, osim predavanja, vježbi i seminara, uključuje i umjetničku produkciju Akademije radom u ovakvim financijskim uvjetima djelomično gubi svoju svrhu", stoji u studentskom proglasu.
Studenti ADU-a od Vlade traže restrukturiranje sustava financiranja visokog obrazovanja te realno financiranje umjetničke nastavne produkcije na Akademiji, a na solidarnost pozivaju studente i profesore te građane ističući da opće i svima dostupno obrazovanje nije samo u interesu studenata, nego i budućnosti društva.
(Hina)

Pratite program blokade jer nastave nema

Na internetskoj stranici FPZG-a Uprava fakulteta objavila je slijedeće:

"U četvrtak 30. travnja 2009. nastava na Fakultetu političkih znanosti odvija se cijeli dan prema rasporedu.Nisu točne informacije da se nastava prekida u 12h radi predstojećih blagdana. Uprava."

S obzirom da je Plenum Fakulteta političkih znanosti jučer izglasao nastavak blokade za 30. travnja,a blokada se već osmi dan zaredom provodi, studenti sudjeluju na alternativnim predavanjima.
Svaki dan Program blokade pogledajte na ovim stranicama ili na zidovima Fakulteta.

Pismena podrška Nezavisne studentske inicijative Zadar

Poštovane kolege studenti,
ovim putem vam se obraćamo u ime Nezavisne studentske inicijative Zadar, kako bi vam izrazili bezrezervnu podršku u vašim nastojanjima da se, zajedno s novoprobuđenom studentskom masom iz svih dijelova Republike Hrvatske, borite protiv trulih i ustajalih institucija društva, koje jednostavno vrište za temeljitom rekonstrukcijom. Iznimno nam je drago što se napokon probudila studentska svijest, koja se nakon dugo godina spremna suprotstaviti beskrajnim dotrajalim vjetroturbinama koje su čvrsto zacementirane u temeljima našeg društva. Budite ponosni na sebe, što ste dio te borbe! Ne odustajte od svojih zahtjeva, ne dopustite da vas uguše! Imate pravo slobodno disati neopterećeni omčom kredita koja bi vas oduzela taman onda kad vam izrastu krila, kad slobodni i neovisni o ikome napokon krenete kročiti stazom života. Uostalom, ovdje se ne borimo samo za vlastiti džep već za sve koji će doći iza nas, za sve koji imaju pregršt talenta ali nemaju novaca da ga pokažu, borimo se za našu djecu, za njihovi budućnost i perspektivu, a na kraju krajeva i našu jer je kredit od stotinjak tisuća kuna ono što bi nas najvjerojatnije čekalo ukoliko bi se poželjeli počastiti nekom mr. ili dr. titulom ispred imena. Borimo se za opću humanizaciju društva u kojoj neće biti privilegiranih već jednakih i u kojem će obrazovni sustav služiti smanjivanju klasnih razlika a ne isticanju istih. Znamo da imate problema i nesuglasica, ali nađite snage da ih pometete, gurnete pod tepih i da svi zajedno izdržimo do kraja ovu tešku borbu u kojoj nas čeka još mnogo podmetanja, niskih udaraca i otpora. Isplati se, i vi to znate. Držimo se zajedno i uspjet ćemo!

Nezavisna inicijativa studenata Zadar

Program blokade za četvrtak, 30.4.2009.

09:00-11:00 dvorana A-projekcija filma
„Dr. strangelove or: How I learned to stop Worrying and love the bomb (1964)“
r: Stanley Kubrick
Film koji se smatra jednom od najboljih antiratnih komedija. Crni humor, razoružavajuće situacije i odlična glumačka ekipa s Peterom Sellersom.

11:00 – 12:00 dvorana A- predavanje
„Oblici participiranja u procesima donošenja odluka“
Suzana Jašić , GONG

12:00 – 12:45 – dvorana A – radionica
„Kako pisati projekte“
Suzana Jašić, GONG

13:00 – 14:15 dvorana A – predavanje
„Etika i pozadina studentskih revolucija“
mr.sc. Enes Kulenović

14:30 – 15:45 dvorana A- panel diskusija
„Studentske demonstracije 1968. – studentske demonstracije 2009.“
prof.dr.sc. Dragutin Lalović, prof.dr.sc. Damir Grubiša, prof.dr.sc. Dag Strpić

16:00 – 18:30 PLENUM

18:45 – 21:00 dvorana A – projekcija filma
„Good night and good luck“
r: George Clooney
Film o legendarnom radijskom i tv novinaru Edward R. Murrow-u. Film prezentira njegovu televizijsku fazu i borbu sa senatorom McCarthyem. Izvrsna refleksija o početcima televizije i njenoj poziciji u društvu. Laku noć i SRETNO!

Plenum 29.4.20009.

- izneseni su stavovi Rektorata sa jučerašnje izvanredne sjednice

- izglasana su dva delegata koja sutra putuju u Rijeku na među plenumski sastanak

- dekan Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila prisutnima je pročitao poziv Fakultetskog vijeća i Uprave Fakulteta

- blokada je izglasana i za četvrtak, 30.4.2009.

BLOKADA SE NASTAVLJA!

Plenum Fakulteta političkih znanosti i danas, 29.4. 2009. izglasao je nastavak blokade!

Priopćenje za medije, 29. travnja 2009.

Plenum Fakulteta političkih znanosti i danas je donio odluku o nastavku blokade. Odluka se odnosi na blokiranje nastave i seminara za četvrtak, 30. travnja. Time se ulazi u osmi dan kontinuiranog održavanja blokade i borbe za postavljene ciljeve. Na današnjem plenumu okupljenim studentima izneseni su stavovi Rektorata sa jučerašnje izvanredne sjednice. Plenum je izglasao i dva delegata koja sutra putuju u Rijeku na među plenumski sastanak. Dekan Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila prisutnima je pročitao poziv Fakultetskog vijeća i Uprave Fakulteta.

''Fakultetsko vijeće i Uprava Fakulteta u posljednjih nekoliko dana iskazali su visoko razumijevanje za studentsko nezadovoljstvo i njihove zahtjeve za promjenama u sustavu financiranja visokog školstva. Smatramo kako je studentski prosvjed na Fakultetu političkih znanosti uspio u svojim namjerama skretanja pozornosti na studentske zahtjeve. Stoga pozivam sve studente na normalno pohađanje nastave i izvršavanje studentskih obveza. Nalazimo se pred kraj nastave u ljetnom semestru i svako dalje neizvršavanje nastavnih i studentskih obveza narušilo bi akademski kalendar i ozbiljno ugrozilo mogućnosti studenata da na vrijeme ispune uvjete za upis u višu godinu studija.''

Program blokade za srijedu, 29.4.2009.

09:00 – 11:00 dvorana A – projekcija filma
„Flight of the conchords“(2007.)
Urnebesan glazbeni sitcom novozelandskog gitarskog-digi-bongo-acapella-rap-funk-komičnog-folk dua, DOBRO JUTRO!!!

11:00 - 12:30 h dvorište (dvorana A u slučaju kiše)
KREATIVNI KUTAK
Demonstracija/radionica izrade modnih dodataka od gume u izvedbi Kat Bowman (radionica se održava na engleskom jeziku)

11:00 - 12:30 h dvorana A – projekcija filma
„Kymatica“ (2009)
Ben Stewart
Dokumentarac koji ezoterično propituje svijest i ističe psihičku bolest koju si je čovječanstvo nametnulo stvarajući zablude o modernom društvu.

12:30 – 14:00 dvorana A – diskusija
„Iskustva njemačkih studentskih pobuna“
prof.dr.sc. Nenad Zakošek

14:00 – 15:30 dvorana A – prezentacija studije slučaja
„Agrokor u medijskom žarištu“
Nikola Petrović

16:00 - 19:00 PLENUM

19:00 – 20:30 dvorana A
„Studentske okupacije u Grčkoj, Francuskoj i New Yorku“
Jelena Kranjec

20:30 – 22:00 dvorana A
„Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb (1964)“
r: Stanley Kubrick
Film koji se smatra jednom od najboljih antiratnih komedija. Crni humor, razoružavajuće situacije i odlična glumačka ekipa s Peterom Sellersom.

Blokada u slikama #1

Zahvaljujemo Tamari, Ivani, Marinku, Andrijani i ekipi s FFZG na fotografijama.
Ukoliko imate fotografija slobodno ih šaljite na naš email.

Radio student 100.5 MHZ

Sve o aktualnim događanjima vezanim uz blokadu Fakulteta političkih znanosti, ali i ostalih fakulteta u blokadi, možete čuti na Radio studentu (100.5 MHZ).

http://www.radiostudent.fpzg.hr/

http://radiostudent.redirectme.net/ - stream

Danas je na radiu gostovao Ratibor Trivunac, sindikalist i jedan od suučesnika u beogradskim studentskim prosvjedima za smanjenje školarina iz 2006. godine. Govorio je o direktno-demokratskom organiziranju, te o uzrocima, tijeku i razvoju beogradskih studentskih prosvjeda iz 2006.
Emisiju možete poslušati/preuzeti ovdje.

Priopćenje za medije, 28. travnja 2009.

Na današnjem plenumu Fakulteta političkih znanosti izglasano je da se blokada nastave i seminara nastavlja i sutra, u srijedu 29. travnja. Plenum je također izabrao i 12 članova radne skupine koji će i nakon blokade djelovati na realizaciji plenuma kao institucionaliziranog posredničkog tijela između studenata, Studentskog zbora i uprave Fakulteta političkih znanosti. Na zahtjev plenuma, dekan fakulteta prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila okupljenima je iznio godišnje financijsko izvješće Fakulteta političkih znanosti prema kojem 2/3 troškova Fakulteta pokriva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa što prema dekanovim riječima nije dovoljno za kvalitetno funkcioniranje Fakulteta. Tim činom Nezavisna studentska inicijativa FPZG-a željela je dodatno potkrijepiti svoj apel Ministarstvu za besplatno školstvo te se ogradila se od ikakvih prijepora s upravom FPZG-a. Na plenumu su pročitani i stavovi fakultetskog vijeća s izvanredne sjednice održane 28. travnja 2009. povodom studentskih prosvjeda na FPZG. U raspravi na sjednici je iskazano razumijevanje za studentsko nezadovoljstvo i njihove zahtjeve za promjenama u sustavu financiranja visokog školstva. Fakultetsko vijeće drži potrebnim proširiti raspravu prema socijalno pravednom sustavu financiranja u kojem će se voditi računa o uspješnosti studiranja, socijalnim mogućnostima studenata, te dostupnosti visokog obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Vijeće smatra kako zahtjev za ukidanjem školarina treba oblikovati kroz precizan model financiranja visokog obrazovanja kako se ne bi dogodile neželjene posljedice po funkcioniranje fakulteta i sveučilišta. U dopisu vijeća stoji kako je rasprava ukazala kako su školarine samo jedan od segmenata u financiranju visokog obrazovanja, te njihovo ukidanje ne bi riješilo sve probleme. Vijeće apelira na studente Fakulteta političkih znanosti da prekinu blokadu nastave i seminara, te da drugim načinima, uz potporu profesora, nastave svoje aktivnosti na ispunjavanju zahtjeva i uspostavu socijalno pravednog sustava financiranja visokog obrazovanja. Vijeće je izrazilo stav kako je dosadašnje ponašanje naših studenata tijekom blokade bilo na visokoj akademskoj razini i u tom duhu će se nastaviti komunikacija s njima. U dopisu stoji kako Vijeće podupire sve inicijative koje su usmjerene prema poboljšanju bolonjskog procesa.

Ovim putem još jednom apeliramo na medije da studente koji sudjeluju u blokadi ne prezentiraju u okviru postojećih političkih stranaka. Blokada Fakulteta političkih znanosti, kao i blokade na ostalim fakultetima, politička je u samo jednom smislu, a to je da našim djelovanjem apeliramo na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u svrhu ostvarivanja našeg jedinstvenog cilja- prava na besplatno obrazovanje.

Nezavisna studentska inicijativa Fakulteta političkih znanosti

Je li komercijalizacija visokog obrazovanja počela Bolonjom?

Uz velikodušnu pomoć mr.sc. Tea Matkovića, asistenta na Katedri za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nastojat ćemo vam na blogu svaki dan prezentirati jedan informativni graf vezan uz obrazovanje. Za početak donosimo graf koji prikazuje kretanje broja studenata koji studiraju na teret MZOŠ-a, nasuprot onih koji plaćaju školarine studirajući redovno ili izvanredno, u razdoblju od 1990. - 2007.

Napomene:
1. Od a.g. 1990./1. do 2007./8. broj studenata porastao je za 95%: sa 70 781 na 138 126
2. Rast broja studenata sve do 2004. godine isključivo se temeljio na rastu broja studenata koji plaćaju studij.
3. Broj studenata koji plaćaju svoj studij postojano raste od stupanja na snagu Zakona o visokim učilištima. Od 9 483 u 1993./4 do 72 999 u 2004/5. (od 11,8% do 56,7%)
4. Apsolutni broj i udio studenata koji studiraju na trošak Ministarstva smanjuje se u razdoblju od 1993./4. do 2003./4 sa 70 927 na 54 724.
5. Nakon stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u 2005./6. i 2006./7. broj studenata koji plaćaju studij stagnira, a udio se malo smanjio (na 73 503 odnosno 54,0%)
6. Istovremeno, broj i udio studenata koji ne plaćaju školarinu se od 2003./4. do 2006./7. povećao za 7 900 (na 62 626).
7. Broj studenata kojima je država financirala studij početkom 2006./7. još uvijek je bio manji nego deseteljeće ranije, početkom 1996./1997.
8. Oko polovice studenata koji plaćaju studij su izvanredni studenti.

Temeljem publikacija DZS-a priredio Teo Matković

Tekst prof.dr.sc. Maje Vehovec- Naš model financiranja visokog školstva je neučinkovit

Razlozi za reforme tržišta visokog obrazovanja u europskim zemljama slični su onima koji vrijede i za Hrvatsku. Kako povećati financiranje usluga visokog obrazovanja, kako unaprijediti njihovu kvalitetu, kako povećati dostupnost visokog obrazovanja mladima te posebice osobama s posebnim potrebama, siromašnijima, manjinama...? I ne manje važno, kako poboljšati studentski standard te smanjiti ovisnost studenata o dopunskim prihodima iz rada?
Reforme traže korjenite institucionalne promjene koje sustavi, opterećeni dugogodišnjim navikama i ustaljenim običajima, teško prihvaćaju. Učinkovitost reformi ovisi o tome jesu li planirane promjene usklađene u svim dijelovima sustava. Nije dovoljno samo prilagoditi nastavu 'Bologni' ili otvoriti nove studije ili povećati participaciju studenata iz privatnih izvora. Sve je to potrebno, ali i puno više!

Reforme zahtjevaju povećanje financiranja usluga visokog obrazovanja pa krenimo od konstatacije da u europskim zemljama ne postoji univerzalni model koji bi mogao biti predložak za ostale. Praksa je pokazala da su zemlje s različitim modelima financiranja jednako visoko rangirane na Shangajskoj ljestvici najuspješnijih sveučilišta gdje visoko kotira Švicarska (javno financiranje) kao i Nizozemska (javno i privatno financiranje). Privatni izvori financiranja najzastupljeniji su u Velikoj Britaniji i Italiji, ali i u Češkoj i Mađarskoj (između 10 i 30 posto ukupnih izdataka za visoko obrazovanje). Europske statistike u tom pogledu još ne prate Hrvatsku, tako da usporedbe nisu pouzdane.

Ono što je vrlo uočljivo je da u svim europskim zemljama visoko obrazovanje dominatno ovisi o javnim izvorima financiranja, a tek u manjoj mjeri o privatnim izvorima. Hrvatska pripada skupini europskih zemalja u kojima javni izdaci za visoko obrazovanje čine manje od 1 posto BDP-a, što je dvostruko manje od skandinavskih zemalja, dok se većina zemalja nalazi u grupi čiji su javni izdaci između 1-2 posto BDP-a. Prema tome Hrvatska treba ustrajati na povećanju javnog financiranja visokog obrazovanja, kojim se financiraju ustanove visokog obrazovanja i studenti kroz razne oblike subvencija za troškove školarina i studentskog standarda.

Europske zemlje imaju više desetljeća iskustva sa stipendiranjem i kreditiranjem studenata dok bivše tranzicijske zemlje, u koje spada i Hrvatska, imaju ograničeno iskustvo u stipendiranju studenata i tek početno iskustvo u praksi kreditiranja studenata. Prema dostupnim statističkim podacima (Eurostat) subvencije u Hrvatskoj u ukupnim javnim izdacima za visoko obrazovanje čine samo 4 posto (2005) u usporedbi s Bugarskom (11 posto), Mađarskom (16 posto) i Slovenijom (24 posto).

U Hrvatskoj najčešći dopunski izvor financiranja studija predstavljaju studentske stipendije koje olakšavaju troškove studija manjoj grupi studenata. Veća grupa studenata ovisi o obiteljskom dohotku i izravnom javnom financiranju ustanova visokog obrazovanja zbog čega određene dohodovne i socijalne skupine nemaju odgovarajućih uvjeta za studiranje. Zbog toga je višestruko korisno razviti neizravno javno financiranje kroz sustav državnih potpora studentima. Prvo, zato što studentima pružaju uslugu visokog obrazovanja po nižoj cijeni od tržišne iz razloga društvenih koristi koje visoko obrazovanja vraća društvu u cjelini. Drugo, zbog nagrađivanja najboljih čime se promoviraju poželjne društvene vrijednosti zasluga za uloženi trud i rezultat rada. I treće, zbog korisnosti koje državne potpore imaju na povećanja raspoloživog dohotka studenta (i njegove obitelji) zbog čega usluga visokog obrazovanja postaje dostupnija širem krugu potencijalnih studenata slabijeg dohodovnog ili socijalno ugroženog statusa te se time pokazuje socijalna osjetljivost i društvena odgovornost.

Država je odgovorna za izbor pravednih mjerila, transparentnost u dodjeli potpora te kontroli distribucije potpora što zahtjeva vrlo učinkovito funkcioniranje javne administracije. Drugim riječima, državne potpore studentima su učinkovite onoliko koliko je učinkovita njihova kontrola. Upravo u ovom dijelu javnog financiranja postoje značajne razlike među europskim zemljama zbog čega je nemoguće tvrditi koji je model financiranja visokog obrazovanja učinkovitiji od drugog. Učinkovit je svaki model u kojem povećanje izdataka za visoko obrazovanje prati rast broja diplomiranih studenata koje tržište rada prihvaća. Samo povećanje ulaganja u obrazovanje neće doprinjeti učinkovitosti sustava visokog obrazovanja ukoliko se financiranje ne kontrolira u odnosu na rezultate studiranja i uspješnost plasmana stečenog znanja i vještina na tržištu rada.

Javno financiranje usluga visokog obrazovanje je pitanje vještog balansiranja između načela učinkovitosti i pravednosti. Cilj učinkovitosti traži promicanje tržišne konkurencije i kontrolu trošenja državnog novca, a cilj pravednosti traži ispunjene prava na dostupnost usluge i transparentnu distribuciju sredstava. Iako se ukupan broj studenata u Hrvatskoj u proteklih desetak godina povećavao, broj studenata koji su dobili pravo na besplatnu školarinu na teret MZOŠ ostao je približno jednak i njihov je udio u studentskoj populaciji sve manji. Rastući broj studenata trebala bi stoga pratiti sustavna politika državnih potpora za pokrivanje troškova školarine i studentskog života. Pri tome je važno uspostaviti iste ili slične oblike subvencija koje imaju studenti u drugim europskim zemljama te primijeniti kriterije dodjele subvencija kao i mjerila za praćenje subvencija.

Pa u čemu je onda problem? U nedostatku povjerenja da će država moći distribuirati potpore pravedno na transparentan način, jer u segmentu onog što može i treba kontrolirati, a to je izravno javno financiranje ustanova visokog obrazovanja, država već niz godina ne pokazuje učinkovite rezultate. Ministarstvo ne kontrolira kako se troše sredstva, a sveučilišta nisu integrirana da bi mogla provesti unutrašnju kontrolu. Tako je moguća situacija da školarine studenata iz privatnih izvora ne povećavaju kvalitetu usluga koju student plaća, jer pojedini dekani vode fakultete kao vlastita poduzeća. Država, linijom manjeg otpora, prebacuje dio financiranja ustanova na privatne izvore, a pri tome nije osposobila sustav državnih potpora studentima na pravednim kriterijima potreba i/ili zasluga. Kvalitetan sustav državnih potpora trebao bi istovremeno nagrađivati učinkovitost i kompenzirati siromaštovo i druge prikraćenosti.


Autorica: prof.dr.sc. Maja Vehovec, znanstvena savjetnica, Ekonomski institut, Zagreb
___________________
*Članak je autorskog karaktera i nužno ne odražava stav Ekonomskog Instituta, Zagreb.

STAVOVI FAKULTETSKOG VIJEĆA S IZVANREDNE SJEDNICE ODRŽANE 28. TRAVNJA 2009. POVODOM STUDENTSKIH PROSVJEDA NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI

1. Fakultetsko vijeće na svojoj izvanrednoj sjednici raspravljalo je o studentskom prosvjedu, blokadi nastave i studentskim zahtjevima. U raspravi je iskazano razumijevanje za studentsko nezadovoljstvo i njihove zahtjeve za promjenama u sustavu financiranja visokog školstva. Fakultetsko vijeće drži potrebnim proširiti raspravu prema socijalno pravednom sustavu financiranja u kojem će se voditi računa o uspješnosti studiranja, socijalnim mogućnostima studenata, te dostupnosti visokog obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Zahtjev za ukidanjem školarina treba oblikovati kroz precizan model financiranja visokog obrazovanja kako se ne bi dogodile neželjene posljedice po funkcioniranje fakulteta i sveučilišta.

2. Rasprava je ukazala kako su školarine samo jedan od segmenata u financiranju visokog obrazovanja, te njihovo ukidanje ne bi riješilo sve probleme. U sadašnjem modelu financiranja postoje elementi o kojima mogu raspravljati i odlučivati fakulteti i sveučilišta, ali većina pitanja zahtijeva širu društvenu i političku akciju koju bi trebali pokrenuti MZOŠ, Vlada i Hrvatski sabor.

3. Smatramo kako je studentski prosvjed i blokada Fakulteta uspjela naznačiti probleme koje treba rješavati. Apeliramo na studente Fakulteta političkih znanosti da prekinu blokadu nastave i seminara, te da drugim načinima, uz potporu profesora, nastave svoje aktivnosti na ispunjavanju zahtjeva i uspostavu socijalno pravednog sustava financiranja visokog obrazovanja. Držimo da je dosadašnje ponašanje naših studenata tijekom blokade bilo na visokoj akademskoj razini i u tom duhu će se nastaviti komunikacija s njima.

4. Podupiremo sve inicijative koje su usmjerene prema poboljšanju bolonjskog procesa. Podržavamo zahtjeve studenata da se obrazovni programi usklade s pravim bolonjskim načelima tako da diploma "prvostupnika" vodi stjecanju kvalifikacija koje omogućuju pristup prvom poslu u okviru profesije. Preddiplomski studij trebalo bi priznati kao završni ciklus iz kojeg bi proizašla mogućnost zapošljavanja u struci. Ukoliko se to ne ostvari, studenti su prisiljeni nastaviti studij do prve diplome koja im omogućuje stvarni pristup profesiji, što znači nužno stjecanje zvanja magistra struke.

Točke s današnjeg plenuma 28.4.2009.

• Plenum je izabrano 12 članova radne skupine koji će i nakon blokade djelovati na realizaciji plenuma kao institucionaliziranog posredničkog tijela između studenata, Studentskog zbora i uprave Fakulteta političkih znanosti
• Dekan Fakulteta političkih znanosti, dr. Cvrtila je iznio financijsko poslovanje dotičnog fakulteta čime je Nezavisna studentska inicijativa FPZG-a potkrijepila svoj apel ministarstvu i ogradila se od ikakvih prijepora s upravom fakulteta
• Izglasano je da se blokada nastavlja i sutra, u srijedu 28. travnja 2009.

Pismo podrške GONG-a

U Zagrebu, 28. travnja 2009.

IP - 81/2009

Izjava Vijeća i Izvršnog odbora GONG-a:

PODRŠKA STUDENTIMA

Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva

Kao nestranačka udruga, usredotočena na poticanja građana na samoorganiziranje i aktivno sudjelovanje u svim vrstama političkih procesa, GONG izražava podršku studentima i studenticama hrvatskih sveučilišta i fakulteta u njihovim zahtjevima za ostvarivanjem jednakog prava na obrazovanje i njihovom protestu protiv komercijalizacije sustava obrazovanja.

Ustav Republike Hrvatske svakomu pod jednakim uvjetima jamči dostupnost srednjoškol­skog i visokoškolskog obrazovanja, u skladu s njegovim sposobnostima i neovisno o materijalnom statusu. Komercijalizacija obrazovno-odgojnog sustava dovela je do velike socijalne polarizacije i neravnopravnosti među građanima RH. Dodatno, Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji je 1966. godine usvojila Opća skupština UN-a, u članku 13, stavak 2 c) kaže da: „više obrazovanje treba biti podjednako dostupno svima, ovisno o sposobnostima, kroz sva odgovarajuća sredstva, a naročito kroz postupno uvođenje besplatnog visokog obrazovanja.“

Naročito podržavamo izraženu volju studenata da se aktivno uključe i ravnopravno sudjeluju u oblikovanju politike visokog obrazovanja na svim razinama, kako u sferi državne politike, tako i na sveučilištu i matičnim obrazovnim ustanovama.

Zakoni i javne politike o obrazovanju, kao i većina ostalih zakona i javnih politika kojima se uređuje dobrobit građana, već se godinama donose nedovoljno transparentno, bez široke javne rasprave i bez sudjelovanja svih zainteresiranih dionika, napose onih na čiju će egzistenciju ti zakoni i politike najviše utjecati. Stoga pozivamo Vladu RH i nadležnog ministra da u izradu novog Zakona o visokom obrazovanju uključe stručnu i drugu zainteresiranu javnost, a naročito studente i studentice i nastavno osoblje visokoškolskih ustanova. Rektorat i uprave fakulteta također pozivamo da u rješavanje nagomilanih problema uključe studente.

Istodobno, potrebno je otpočeti i sveobuhvatnu javnu raspravu o državnoj politici investiranja u sve razine obrazovanja, o studentskom i učeničkom standardu i socijalno osjetljivim modelima stipendiranja i drugih potpora studentima i učenicima. Politike i ustrojstvo pojedinih visokoškolskih ustanova također moraju odgovarati visokim obrazovnim i profesionalnim standardima, ali i zadovoljavati kriterije prava na obrazovanje, jednakosti i socijalne pravednosti.

Podržavamo do sada pokazane oblike studentskog izvaninstitucionalnog samoorganiziranja i dobro usmjerenog protesta u formi opravdanog građanskog neposluha. Studenti i studentice hrvatskih visokoškolskih ustanova u svojoj su solidarnoj kolektivnoj akciji pokazali visoku razinu demokratičnosti, samodiscipline, odgovornosti i kreativnosti i time doprinijeli demokratskim procesima i stvaranju aktivnog građanstva.

Građane i građanke RH pozivamo da se potpisivanjem peticije, ili bilo kojim drugim oblikom solidarne pomoći i podrške pridruže studentima kojima i GONG nudi pomoć u obliku u kojem to oni smatraju dobrodošlim, a GONG može pružiti.

Za Vijeće GONG-a

Za Izvršni odbor

Vesna Kesić, predsjednica, v.r.

Sandra Pernar, izvršna direktorica, v.r.

BLOKADA SE NASTAVLJA!

Studenti i studentice Fakulteta političkih znanosti i na današnjem plenumu (28.4. 2009.) izglasali su nastavak blokade!

PROGRAM BLOKADE: Utorak, 28.4.2009.

09:00 – 11:00 dvorana A – projekcija filma
„Waking life“ (2001)
r: Richard Linklater
Kultna animirana drama Richarda Linklatera, jednog od najcjenjenijih nezavisnih američkih filmaša, kompilacija je promišljajućih vinjeta unutar kojih likovi propituju značajna pitanja humanosti, snova, egzistencije, pravednosti. Ukratko, šarena rotoskopska animacija, idealna za oveće platno i početak jutra. Glasovi: Ethan Hawke, Julie Delpy...
11:00 - 13:00 dvorana A – projekcija filma

13:00 – 14:30 dvorana A – diskusija
„Bolonja kao problem (K.P. Liesmann „Teorija neobrazovanosti“)“
Hrvoje Jurić

14:30 – 16:00 dvorana A – predavanje
„O trenutnim zbivanjima na Sveučilištima u Hrvatskoj i općenito o problematici sustava visokog obrazovanja“
Mate Kapović

16:00 – 19:00 – PLENUM

19:00 – 20:30 dvorana A – projekcija filma
„Bananas“ (1971)
r: Woody Allen
''Banane''su slapstick komedija iz ranije faze stvaralaštva Woodya Allena, kojom se započinje formirati tipični lik woodyallenovskog lika- karikirajući, subverzivno političan i krajnje neurotičan. Samo ćemo vam odati da Woody postaje gerilac u džunglama izmišljene latinoameričke zemlje sa ciljem svrgavanja autoritarnog desničarskog vladara.

21:00 – do ibera; dvorana A – projekcija filma
„Rage Against the Machine: The Battle of Los Angeles“
Plus cjelodnevna slušaona u hodniku, posluživanje graha u dvorištu...

Izjava za medije 27.4.2009.

Mi, studentice i studenti Fakulteta političkih znanosti, želimo vas obavijestiti da je plenum Fakulteta dana 27. travnja 2009., izglasao nastavak blokade. Sva predavanja i seminari se ne održavaju dok se kolokviji, konzultacije i ispiti mogu održati.
Plenum je usvojio i sljedeće točke:

- Plenum je prihvatio ideju o nastavku rada plenuma i nakon završetka blokade kao institucionaliziranog posredničkog tijela između studenata, Studentskog zbora i uprave Fakulteta političkih znanosti. Studentski zbor FPZG-a pružio je podršku ovoj ideji

- Izglasani su studentski predstavnici za odlazak na sjednicu izvanrednog vijeća fakulteta na kojoj će iznijeti točke s već održanih plenuma

- Prihvaćen je međuplenumski tekst Deklaracije o pravu na besplatno obrazovanje kojeg je plenum Filozofskog fakulteta predložio plenumima ostalih fakulteta

- Izglasana je blokada i za sutra

Plenum je izrazio punu podršku studentima iz Zagreba, Zadra, Rijeke, Osijeka i Splita koji sudjeluju u blokadi.

Idući plenum Fakulteta političkih znanosti održat će se u utorak 28. travnja 2009. u 16 sati.
O održavanju sljedeće konferencije za medije bit ćete pravovremeno obaviješteni.

Izglasane točke s današnjeg plenuma 27.4.2009.

• Plenum je prihvatio ideju o nastavku rada plenuma i nakon završetka blokade kao institucionaliziranog posredničkog tijela između studenata, Studentskog zbora i uprave Fakulteta političkih znanosti, Studentki zbor FPZG-a pružio je podršku ovoj ideji
• zglasani su studentski predstavnici za odlazak na sjednicu vijeća fakulteta na kojoj će iznijeti točke s već održanih plenuma
• Prihvaćen je međuplenumski tekst Deklaracije o pravu na besplatno obrazovanje kojeg je plenum Filozofskg fakulteta predložio plenumima ostalih fakulteta
• zglasana je blokada i za sutra

BLOKADA SE NASTAVLJA!

Studenti i studentice Fakulteta političkih znanosti na današnjem plenumu (27.4. 2009.) izglasali su nastavak blokade!

Podrška Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje arhitektonskog fakulteta

Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje arhitektonskog fakulteta daje punu potporu zahtjevima i akcijama studentske inicijative na FPZG.

http://slobodnaarhitektura.bloger.hr/

Podrška studentskog zbora arhitekture

PODRŠKA NEZAVISNOJ STUDENTSKOJ INICIJATIVI ZA PRAVO NA BESPLATNO OBRAZOVANJE

Studentski zbor Arhitektonskog fakulteta podržava i daje potporu zahtjevima Fakulteta političkih znanosti isto kao što je i dao Filozofskom fakultetu.
Znanje je pravo, a ne privilegija. Nadamo se da će nakon ove akcije društvo konačno ozbiljno shvatiti i da će se početi ispunjavati dana obećanja o tzv. „društvu znanja“.

Podrška kolegama sa Fakulteta političkih znanosti!
SZAF

Slušajte Radio student!

Na 100,5 MHz ili na www.radiostudent.fpzg.hr

PROGRAM BLOKADE: Ponedjeljak, 27.4.2009.

09:00 - 11.00 dvorana A - projekcija filma „Battle in Seattle“ (2007.)
r: Stuart Townsend
Debitantsko djelo poznatog glumca Stuarta Townsenda bavi se antiglobalističkim prosvjedima protiv Svjetske trgovačke organizacije u Seattleu 1999. Iz perspektive nekoliko različitih likova, različitih društvenih uloga, film prati događaje od mirnoga provjeda do nasilnog sukoba.
Uloge: Woody Harrelson, Charlize Theron, Rade Šerbedžija.

11:00 - 13.00 dvorana A - predavanje „Nuklearni spin“
mr. sc. Robert Faber

13:00 - 14:30 dvorana A - tribina „Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji u Hrvatskoj“
prof. dr. sc. Dražen Lalić

14:30 - 16:00 dvorana A - projekcija filma „The Power of Nightmares: The Rise of the Politics of Fear“ (2004)
r: Adam Curtis
Intrigantan dokumentarac koji obrađuje temu korištenja straha u političke svrhe, u prvom redu preispitujući naličje Busheve kovanice ''Rat protiv terora', kao i stvarne implikacije uspona zapadnog neokonzervativizma i korištenja pripadajućih manipulacijskih instrumenata.

16:00 PLENUM

nakon plenuma, dvorana A - predavanje „Svjetlosno zagađenje“
Udruga Prototipus

19:00 - 21:00 dvorana A - projekcija filma „Jesus camp“ (2006.)
r: Heidi Ewing
Teško da će se u ovom dokumentarcu pronaći previše primjera kršćanske ljubavi, tolerancije i razumijevanja. Isusov je kamp mjesto religioznih logora za djecu, mjesto isključivosti i indoktrinacije, kao i neponovljive molitve koju cijela dvorana upućuje kartonskom ukazanju George W. Busha.

21:00 - 22:30 dvorana A - projekcija filma „Kako sam sistemski uništen od idiota“ (1983.)
r: Slobodan Šijan
Jedan od manje poznatih komičnih bisera Slobodana Šijana (Ko' to tamo peva) predstavlja lutanja ostarjelog beskućnika (Danilo 'Bata' Stojković), strasnog marksista i salonskog revolucionara, koji nikako da dočeka svoju revoluciju u osvit studentskih prosvjeda u Beogradu 1968.

Poziv na tribinu "Znanje kao roba: besplatno obrazovanje"

Dragi kolegice i kolege,
pozivamo vas na tribinu "Znanje kao roba: besplatno obrazovanje" koja će se održati u ponedjeljak 27. 4. 2009., u 12:45h, na kampusu Borongaj u dvorani Zagreb Hrvatskih studija.
Na tribini će se raspravljati o trenutačnim problemima visokog obrazovanja u Hrvatskoj, a posebno o aktualnoj inicijativi studenata za besplatno obrazovanje.
Ova tribina nije samo predavanje o školstvu, već način da i studenti Hrvatskih studija kažu što misle o svojim pravima te da se izraze o daljnjim djelovanjima.

Program:
1. Uvod moderatora u temu tribine; općenito o prosvjedima i zadnjim informacijama vezanim uz inicijativu za besplatno obrazovanje; upute o ponašanju na tribini
2. Kratko predavanje prof. dr. sc. Krešimira Peračkovića
Tema: «Život kao roba – ili o komodifikaciji kao društvenom procesu»
3. dr.sc. Mate Kapović i dr.sc. Hajrudin Hromadžić o trenutnim zbivanjima na FFZG i općenito o problematici sustava visokog obrazovanja
4. Izvještaj članova Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje sa FFZG
5. Rasprava

Izlaganja na početku tribine isključivo su informativna i kratka te služe kao uvod u daljnju raspravu.

Gdje je nestao ministar?

Plenum FPZG 24. travnja 2009.

Dnevni red plenuma 24. travnja 2009.

Uvod
Čitanje i izglasavanje kodeksa ponašanja s posebnim osvrtom na pravila ponašanja na plenumu.
Uvodne izjave studenata.
Izglasavanje moderatora.
Dodatak: Riječ je dodijeljena predstavniku studenata 4. godine politologije


Točke dnevnog reda
1. Glasanje o osnovnom programu i ciljevima prosvjeda:

1. Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja, bez smanjenja upisnih kvota.
2. Tražimo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je obrazovanje javno dobro.
3. Tražimo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.
4. Također zahtijevamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

2. Formiranje radne skupine za implementaciju Bolonjskog procesa na Fakultetu političkih znanosti
3. Inicijativa trajnog održavanja plenuma
4. Traženje službenog očitovanja Studentskog Zbora i Uprave fakulteta o studentskom prosvjedu.
5. Sljedeći plenum u ponedjeljak.
6. Nastavak blokade za ponedjeljak.
7. Plenum je izglasao da mediji nemaju pravo prisustvovati sastajanju plenuma.

Zaključci:
1. Prihvaćen kodeks ponašanja za vrijeme studentske blokade FPZG-a, uz dodatak koji se odnosi na to da pravo glasa na plenumu imaju samo studenti FPZG-a.
2. Prihvaćeni su današnji modeatori rasprave na plenumu.
3. Plenum nije prihvatio daljnju raspravu o posebnom prijedlogu kolega sa 4. godine.
4. Plenum je prihvatio osnovni program i ciljeve prosvjeda koje se nalaze u 4 točke peticije.
5. Plenum je prihvatio formiranje radne skupine za implementaciju Bolonjskog procesa na FPZG-u.
6. Predstavnik studentskog zbora FPZG-a u ime zbora podržao rad plenuma i blokadu fakulteta.
7. Plenum je zatražio službeno očitovanje uprave fakulteta.
8. Plenum se složio da nastavlja sa radom u ponedjeljak, dok preko vikenda djeluju radne skupine na fakultetu.
9. Plenum je odlučio: blokada se nastavlja.

Priopćenje za medije, 25.04.2009.

Mi, studentice i studenti Fakulteta političkih znanosti, želimo vas obavijestiti da je plenum Fakulteta jučer, 24. travnja 2009., izglasao nastavak blokade. Sva predavanja i seminari se ne održavaju dok se kolokviji, konzultacije i ispiti mogu održati.

Također, plenum je jednoglasno usvojio osnovni program i ciljeve studentske blokade:
1. Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja, bez smanjenja upisnih kvota.
2. Tražimo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je obrazovanje javno dobro.
3. Tražimo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.
4. Također, zahtijevamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visokoobrazovnim institucijama.

Plenum je izrazio punu podršku studentima iz Zagreba, Zadra, Rijeke, Osijeka i Splita koji sudjeluju u blokadi.

Idući plenum Fakulteta političkih znanosti održat će se u ponedjeljak 27. travnja 2009. u 16 sati.
O održavanju sljedeće konferencije za medije bit ćete pravovremeno obaviješteni.

Plenum Fakulteta političkih znanosti

Iz medija: Politolozi i novinari idu do kraja

Video zapis vezan uz početak blokade Fakulteta političkih znanosti Zagreb (FPZG).

Izvor: Javno.hr

Iz medija: Splitski studenti dobili podršku rektora Sveučilišta

Prosvjed će se produžiti preko vikenda - studenti sva četiri najveća sveučilišta složni u blokadi

Studenti i dalje blokiraju Filozofski fakultet u Splitu, a članovi Nezavisne studentske inicijative su izjavili kako su prihvatili kodeks ponašanja kojeg će se pridržavati za vrijeme blokade te da su dobili potporu dekana fakulteta Josipa Milata i rektora splitskog Sveučilišta Ivana Pavića.

Studenti su na konferenciji za novinare rekli kako će ustrajati u tome da dobiju pravo na besplatno visokoškolsko obrazovanje na svim razinama zaključno s poslijediplomskim studijem. Smatraju kako se, unatoč tome što se za obrazovanje u Hrvatskoj ulaže malo novca, besplatno obrazovanje može ostvariti iz državnog proračuna.

Blokada splitskoga Filozofskog fakulteta nastavlja se i za vikend, a studeni su najavili da će svake večeri u 20 sati u velikoj dvorani fakulteta održavati sastanke na kojima će se dogovarati o daljnjim akcijama. Osim toga, svakog će se dana od danas u 13 sati održavati alternativna predavanja. Nadaju se da će im se u njihovoj borbi za besplatno školovanje pridružiti i kolege s drugih splitskih fakulteta.

Studenti splitskoga Filozofskog fakulteta jutros su u 8,30 sati blokirali nastavu i tako se pridružili studentskom prosvjedu u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Prosvjeduje oko 200 studenata, a petnaestak minuta nakon početka blokade tog fakulteta pridružio im se rektor Ivan Pavić.

Studentima - prosvjednicima predao je ključeve fakulteta i izjavio da je uz njih te kako očekuje tijekom dana da mu predaju svoje zahtjeve. Uz studente je i dekan Filozofskog fakulteta Josip Milat, koji je poručio da podupire prosvjed, ali je dodao kako će biti uz studente jedino ako njihov prosvjed ne preraste u nasilje.

Izvor: Metro-portal

Iz medija: Crnogorski studenti poduprli zagrebačke

PODGORICA - Crnogorsko Udruženje studenata političkih znanosti (MAPSS) poduprlo je u petak kolege sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji prosvjeduju zahtijevajući ukinuće školarina i preispitivanje bolonjskog procesa.

"Podupiremo studente Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u borbi za poboljšanje uvjeta studiranja i unaprjeđenja primjene bolonjskog procesa u praksi, dijalogom i pronalaženjem kompromisnog rješenja", stoji u priopćenju MAPSS-a dostavljenu novinarima.

Izvor: Jutarnji List

Iz medija: Nastavak blokade Filozofskog i Fakulteta političkih znanosti

Od ministra se traži da dođe na plenum i prizna tu metodu pregovora kao legitimnu.

Studenti Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji i danas blokiraju nastavu, ističu da ustrajavaju u svojim zahtjevima i da neće odustati od blokade do ispunjenja njihovih zahtjeva.

Studenti Filozofskog fakulteta, koji su u prosvjedu peti dan, rekli su da nastavljaju blokadu sve dok ministar Dragan Primorac i rektor Aleksa Bjeliš ne dođu na njihov redoviti večernji plenum s konkretnim prijedlogom zakona o ukidanju školarina za visoko obrazovanje.

"Ne tražimo povrat školarina za studente Filozofskog fakulteta, niti skalp proizvoljno odabranog predstavnika fakultetske uprave, nego potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja za sve građane koji zadovolje uvjete upisa", istaknuli su studenti-prosvjednici na današnjoj konferenciji za novinstvo.

Na sinoćnjem plenumu jednoglasno je odbijena bilo kakva varijanta tradicionalna pregovaranja s Ministarstvom i Sveučilištem, kažu studenti koji tvrde da ministar Primorac odbija izravne razgovore te da od njega još nisu dobili nikakav službeni poziv na pregovore.

O tome hoće li se i u ponedjeljak nastaviti s blokadom nastave bit će odlučeno na nekom od plenuma koji se svakodnevno održavaju na fakultetu. Prosvjednici ističu kako se nadaju da će ih fakultetsko vijeće i dalje podržavati u odlukama.

Prorektor za nastavu Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj potvrdio je da je i danas, drugi dan, blokirana nastava na tom fakultetu. Studenti su danas upadali na predavanja i prekidali nastavu, a Fakultet će u ponedjeljak priopćiti službeno stajalište prema eventualnom produljenju blokade, rekao je.

U službenom priopćenju, objavljenom na internetskim stranicama, studenti Fakulteta političkih znanosti ističu kako "blokada nipošto nije usmjerena protiv uprave Fakulteta". Navode da su solidarizacijom s kolegama s Filozofskog fakulteta željeli postići da se ostvare njihovi zahtjevi, prvenstveno onaj za besplatnim školstvom.

Na internetskim stranicama studenata-prosvjednika Filozofskog fakulteta najavljeno je da će im danas pružiti potporu i studenti zagrebačkoga Pravnog fakulteta koji bi u 17 sati, kako se navodi, s Trga maršala Tita trebali krenuti prema Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš prokomentirao je danas na dodjeli studentskih stipendija blokadu fakulteta rekavši kako bi, iz njegove perspektive, bilo jako dobro da se uvidi kako sada treba uslijediti razdoblje konstruktivnog rada.

Svu pozitivnu energiju i dobre inicijative treba usmjeriti na to da se razriješe brojne dubioze našeg sustava, ustvrdio je Bjeliš.

Rekavši kako nema novih informacija oko studentske blokade fakulteta, dodao je da je sada najvažnije vidjeti kako će studenti dalje usmjeriti svoje aktivnosti.

Izvor: hina/metro-portal

Podupiremo kolege iz Dubrovnika

Mi, studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, organizirani u nezavisnu inicijativu, dajemo potporu kolegama sa Sveučilišta u Dubrovniku koji imaju namjeru pridružiti se sveopćem studentskom prosvjedu.
Kolege iz Dubrovnika, kao i mi, traže besplatno školovanje. Obzirom na to da mi smatramo kako je to nešto što mora biti dostupno svakome, te kako sve tri razine - preddiplomska, diplomska i postdiplomska - moraju biti besplatne, dajemo punu potporu kolegama u Dubrovniku u njihovoj borbi. Svi mi koji smo u ovoj borbi ne odabiremo metodu - mi samo činimo jedino što možemo da ostvarimo ono za što mislimo da treba biti ostvareno.
Uvjereni smo da će kolege imati veliku potporu na svom Sveučilištu, baš kao što imaju potporu od nas.

Proglas oko Uprave - mi nismo protiv vas!

Mi, studenti iz Nezavisne studentske inicijative Fakulteta političkih znanosti obznanjujemo da blokada našeg fakulteta nipošto nije usmjerena protiv uprave Fakulteta .

Solidarizacijom s kolegama s Filozofskog fakulteta željeli smo postići da se ostvare naši i njihovi zahtjevi, a to je prvenstveno onaj za besplatnim školstvom. Pri tome smo blokirali Fakultet političkih znanosti, jer nam je to bila jedina dostupna javna ustanova. Učinili smo to jer nam ne preostaje ništa drugo – dosadašnji studentski prosvjedi pokazali su da ovlašteni iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ne uzimaju za ozbiljno naše zahtjeve. Siti toga da svake godine moramo u tisućama izaći na ulice i shvaćajući da to nije pravi način, morali smo učiniti drastičan korak i zauzeti prostorije fakulteta, pritom blokirajući nastavni proces.

Žao nam je što se uprava fakulteta ne slaže s nama i što ne uviđaju nužnost našeg čina. No nadamo se da će, baš kao što se dogodilo na Filozofskom, shvatiti da naš prosvjed nije usmjeren protiv njih i da će nam pružiti potporu.

Alternativni program blokade za petak 24.travnja

Odlukom plenuma studenata FPZG-a održanog 23.travnja uvodi se do daljnjega blokada nastave (predavanja i seminara) na FPZG-u.

Svi studenti FPZG-a i svi ostali zainteresirani pozvani su sudjelovati u svim aktivnostima alternativnog programa no na plenumu pravo glasa imaju samo studenti FPZG-a.


Program za današnji dan:

07:30 - 08:00 - Sastanak redara (dvorana A)

08:30 - 09:00 - Projekcija dokumentarnog filma iz fundusa FPZG-a (dvorana A)

09:00 - 10:00 - Sastanak za definiranje radnih skupina (dvorana A)

10:00 - 12:00 - Sastanci radnih skupina (paralelno u slobodnim dvoranama)

12:00 - 12:30 - Ručak uz diskusije po slobodnom izboru (dvorana A)

12:30 - 14:00 - Razgovor s prof. T.Kursarom o studentskim revolucijama (dvorana A)

14:00 - 14:30 - Stanka

14:30 - 16:00 - Radionica o politici prema mladima u Hrvatskoj - s Ankom Kekez (dvorana A)

16:00 - 19:00 - Plenum (dvorana A)

19:00 - ... - Slobodni program

Iz medija: Studentski radio u službi pobune

Studenti Fakulteta političkih znanosti odlučili su na plenumu, u znak podrške kolegama s Filozofskog fakulteta, ali i zbog činjenice da ih muče isti problemi, do daljnjega blokirati rad ove visokoškolske ustanove

Nakon blokade filozofskih fakulteta u Zagrebu, Zadru, Osijeku i Rijeci te Učiteljskog fakulteta u gradu na Dravi, od danas u 15 sati blokiran je i zagrebački Fakultet političkih znanosti. Krcata dvorana A odlučila je na plenumu izraziti svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem.

Studenti traže besplatno visoko obrazovanje na svim razinama te preispitivanje bolonjskog procesa. Prije nego što su odlučili blokirati fakultet, uz pomoć online komunikacije o svemu su se konzultirali s kolegama s Filozofskog koji su im objasnili kako kod njih djeluje blokada, koje su aktivnosti i pravila ponašanja tijekom blokade. Nakon toga predstavnici Filozofskog fakulteta i ostali nazočni su napustili plenum, a studenti Fakulteta političkih znanosti su sami donijeli odluku o blokadi nastave.

'Studenti imaju pravo na svoj stav i odlučili su ga artikulirati na ovaj način. Vijeće fakulteta o svemu će se očitovati sutra', kazao je dekan fakulteta Vlatko Cvrtila.

Studentski su tako preuzeli Fakultet političkih znanosti pretvarajući ga u 'prostor za artikulaciju zahtjeva u obranu demokratskih interesa javnosti'.

Uz preuzimanje zgrade Fakulteta, preuzeli su i Radio Student koji će biti pretvoren u platformu političkog djelovanja svih zainteresiranih za ovu problematiku.

Predavač na Fakultetu Zdravko Petak u principu podržava studente, ali ne u potpunosti. Kaže da se sada događa ono na što je on upozoravao još 2005. godine kada je bio prodekan na Fakultetu političkih znanosti.

'Ne može se politika raditi samo direktivama da se donese odluka u ministarstvu i onda naredi da se ona provede. Proces mora biti horizontalan i počinjati odozdo', smatra Petak. On se zalaže da bachelor studiji budu besplatni ili gotovo besplatni, dok bi magistarski trebali nagrađivati uspješne. 'Kao profesor koji je radničko dijete moram izraziti nezadovoljstvo što visoko obrazovanje sve više postaje dostupno samo višoj srednjoj klasi i eliti i to nije dobro', rekao je Petak i dodao da mora napomenuti da je porazno za Ministarstvo obrazovanja što još uvijek nije započelo sa sustavom kreditiranja koji bi učinio i imovinski siromašnijim visoko obrazovanje dostupnijim.

Izvor: T-portal

Proglas nezavisne studentske inicijative pri Fakultetu političkih znanosti

Mi, studentice i studenti Fakulteta političkih znanosti, izglasali smo na otvorenoj tribini 23.travnja za blokadu prostora i nastave pri fakultetu.
Time se pridružujemo kolegicama i kolegama diljem Hrvatske u ostvarivanju prava na besplatno obrazovanje na preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj razini. Također, želimo da se preispita sadašnji način funkcioniranja bolonjskog procesa. Jedini javni prostor koji nam je neporesredno dostupan prostor je javne ustanove na kojoj se obrazujemo. Pretvarajući ga u prostor za artikulaciju zahtjeva u obranu naših demokratskih interesa, preuzimamo svoj dio odgovornosti u obrani općih društvenih interesa od socijalno destruktivnih procesa komercijalizacije i socijalne polarizacije po imovinskom ključu.

O svim daljnjim aktivnostima koje ćemo organizirati i provoditi novinari će biti obaviješteni.

Kodeks ponašanja za vrijeme studentske kontrole na Fakultetu političkih znanonsti Zagreb (FPZG)

1. Za vrijeme studentske kontrole nad Fakultetom političkih znanosti, s početkom u četvrtak, 23. travnja 2009., ulaz u prostor Fakulteta ostaje slobodan za sve po svim pravilima koja na Fakultetu vrijede i u redovno vrijeme. Nitko ni na koji način ne smije ometati pravo zaposlenika na Fakultetu na dolazak na njihovo radno mjesto. Jedina je aktivnost koju će se blokirati bez iznimke nastavni proces. Profesorima Fakulteta onemogućit će se održavanje predavanja, seminara i kolokvija. S druge strane, u svojim kabinetima slobodno će moći držati konzultacije, ispite, itd.

2. Svi aktivni sudionici preuzimanja kontrole nad Fakultetom političkih znanosti kao i ostali posjetitelji i zaposlenici istog odnosit će se jedni prema drugima te prema osoblju i imovini Fakulteta s maksimalnim poštovanjem i truditi se da ih se ni na koji način ne ugrozi.

3. Jedina je skupina koja ima pravo fizički spriječiti nekoga u njegovu/njezinu naumu studentska redarska služba, ali i te intervencije moraju proći u maksimalnom trudu da se sve riješi mirno i bez nasilja. Tek kada predstavnici redara zaključe da sami ne mogu kontrolirati određenu situaciju, na njihov poziv u pomoć im se mogu pridružiti i ostali.

4. Svi bez pogovora slušaju naputke redara. Sloboda kretanja na Fakultetu za vrijeme će ove akcije biti smanjena, ali svi moramo biti svjesni da je za njezino uspješno provođenje to nužno.

5. Svi zakoni Republike Hrvatske i pravilnici Fakulteta političkih znanosti kojima se zabranjuje konzumiranje droge i alkohola te pušenje na Fakultetu u potpunosti će se poštivati bez ikakvih iznimki.

6. Svi koji primijete da netko krši zadana pravila pozvani su dotičnu osobu na to upozoriti. Ukoliko se s kršenjem pravila nastavi, dužnost im je prijaviti ga najbližem redaru koji će dalje postupiti u skladu sa svojim ovlastima.

7. U slučaju policijske intervencije na prostoru Fakulteta pruža se pasivni otpor. Na mjestu na kojem ih je intervencija zatekla svi sjedaju na pod i ne uzvraćaju nasiljem, ni fizičkim, ni verbalnim, bez obzira na vrstu provokacije. S druge strane, jedini način da ih se odstrani s te lokacije jest da ih se doslovno odnese.

8. Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unošenja određenih promjena u program, kodeks ponašanja i dr. donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani - bili oni studenti Fakulteta političkih znanosti ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma. Odluke donešene na plenumu obvezujuće su za sve.

Često postavljena pitanja (FAQ)

P: Protiv čega prosvjedujete?
O: Nezadovoljni smo katastrofalnom politikom koja se sistematski provodi na globalnoj i lokalnoj razini, ne samo u obrazovnom sustavu nego i u svim segmentima društva. Iako joj uzroke smještamo u mnogo širi kontekst, izravan povod za akciju pronalazimo u jasnoj namjeri vladajućih struktura za postupnom komercijalizacijom školstva koja predstavlja prvi korak prema potencijalnoj privatizaciji javnih obrazovnih ustanova, tj. vlasništva svih građana. Pravo na obrazovanje temeljno je pravo svakog građanina i svake građanke ove zemlje. Pravima se ne licitira, niti ih se nudi na tržištu.

P: Zašto smatrate da je to loše, zar ne bi tržište trebalo nalagati kriterije izvrsnosti?
O: Loše je zato što takva politika vodi prema dodatnom raslojavanju i polarizaciji društva. Stvara se sve veći jaz između bogatih i siromašnih, privilegiranih i zanemarenih. Smatramo također da su obrasci stvaranja radnih odnosa na temelju tržišne logike posebno pogubni za akademski svijet. Država ne smije prepustiti svoju ulogu privatnim poduzetnicima jer privatizacijom sveučilište postaje ustanova primarno orijentirana na stvaranje profita. To nije i ne smije biti funkcija obrazovnih ustanova. Država sada financira većinu sveučilištâ, ali se ne smije miješati u njihovu autonomiju. U slučaju privatizacije nužno bi nestalo i neovisnosti sveučilišta.

P: Spominjete privatizaciju, kakve to ima veze s MZOŠ-om?
O: Ima veze s MZOŠ-om utoliko što je ovaj prosvjed usmjeren primarno prema Vladi RH jer ona raspolaže državnim proračunom. Pitanje postojanja novca za besplatno obrazovanje za sve nije prvenstveno knjigovodstveno nego političko pitanje. U trenutku kada se pravo na obrazovanje shvati kao neupitno, pojavljuje se i posve novo pitanje: ne ima li novca ili nema, nego kako ga osigurati. To je onda pitanje fiskalne politike pri čijem rješavanju ljudi kojima je javnost povjerila mandat za skrb o javnim interesima mogu i moraju dokazati svoju vjernost tim interesima i sposobnost da ih zajamče.

P: Koji su vaši ciljevi, za što se zalažete?
O: Zahtijevamo da se novci poreznih obveznika - nas i naših roditelja - upotrijebe u svrhe koje služe javnim interesima. Zahtijevamo da dame i gospoda iz Vlade RH počnu održavati svoja obećanja o takozvanom društvu znanja, koje se sigurno ne može ostvariti ignoriranjem države i prebacivanjem odgovornosti na zakon tržišta. Zahtijevamo da se poštuje temeljno pravo svih građana na javno besplatno obrazovanje i državnu zaštitu s ciljem očuvanja autonomije obrazovnih institucija. Zahtijevamo da se navedeni problemi shvate ozbiljno i da ih se ne percipira kao izoliran slučaj, jer ova je situacija samo odraz šireg društvenog problema u kojemu ljudi i njihova znanja i usluge bivaju svedeni isključivo na funkciju robe. Zahtijevamo besplatna sveučilišta, u koje će država ulagati više a ne manje. Zahtijevamo zapošljavanje onolikog broja profesora na sveučilištima koji je predviđen bolonjskim standardima no koji se, međutim, ne provode. Zahtijevamo proširenje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Zahtijevamo veći broj stipendija, veći broj adekvatnih i funkcionalnih nastavnih prostorija i veće i relevantnije knjižničke fondove. Sustav bi tu trebao biti radi nas a ne obratno!

P: Zar nije prekasno za sve to, zar neće plaćanje studija služiti kao poticaj za njegovo svršavanje u roku?
O: I bajunet u leđima možda može poslužiti kao dobar poticaj za svršavanje posla u roku, ali to ne smije biti opravdanje cilju jer je dotična metoda izrazito nedemokratska i kompromitira svaki deklarativno demokratski sustav koji se njome služi. Osim toga, ne postoji nikakva znanstvena potpora tezi o postojanju veze između samostalnog plaćanja studija i akademskih dostignuća. Štoviše, upravo suprotno kaže Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u intervjuu za Novi list u kojemu iznosi podatke o studiji koju su naručili, a "iz koje proizlazi da ne postoji korelacija u uspješnosti među onima koji plaćaju i onima koji besplatno studiraju. Dakle, oni koji plaćaju nisu ništa brži od onih koji ne plaćaju." (Novi list, 11. ožujka 2007.)

P: Ali, zar neće nametanje obveze plaćanja služiti kao lekcija nesavjesnim studentima?
O: Već postoje kontrolni mehanizmi koji sprečavaju ovakve zloupotrebe obrazovnog sustava, a naš angažman u borbi za pravednije društvo ne uključuje poticanje studiranja samo zbog studentskih prava ili bilo koji drugi oblik nesavjesnog odnosa pojedinaca prema budućnosti ove zemlje. Osim toga, ne postoje empirijski podatci o efikasnosti takve pedagogije. Na koncu, ukoliko se ovakav trend poskupljivanja nastavi, posljedica će biti uskraćivanje prava na visoko obrazovanje obiteljima s niskim prihodima te generiranje efekta dužničkoga ropstva za srednju klasu.

P: Mislite li da sve treba biti besplatno (uključujući i postdiplomske studije)?
O: Da. Samo tako možemo u "društvo znanja". Dosadašnje iskustvo pokazalo je da uvođenje školarinâ nije podiglo ionako nisku kvalitetu (humanističkih) postdiplomskih studija. Potrebno je dubinsko restrukturiranje načina njihova izvođenja. Za upisivanje studija trebali bi biti dostatni prijemni ispiti.

P: Kako sve to financirati? Jeste li zaboravili nedavni krah svjetskih ekonomija?
O: Nismo zaboravili, upravo se na tu krizu i osvrćemo - ona je, naime, direktna posljedica politike na kojoj neke države diljem svijeta i dalje inzistiraju. Burze su krahirale zbog neoliberalne kapitalističke doktrine koja propagira nedodirljivost privatnog biznisa kojemu je osnovni cilj maksimalizacija profita. Profit sâm po sebi nije sinonim za progres, napredak društva diktiraju daleko šire sastavnice, među njima i odnos prilikom raspodjele tog profita. U neoliberalnom sustavu (ne dajte da vas ime zavara, ovaj sustav nema nikakve veze s građanskim slobodama) preferiraju se potrebe krupnog kapitala, a glavno je oružje kojim se vlasnici tog kapitala u zadobivanju političke i ekonomske prevlasti u društvu služe – tržišna logika. Svi svjetski analitičari - kako s pozicije ljevice tako i desnice - priznaju što je uzrokovalo nedavni kolaps, što je nemoguće zanemariti budući je i sâm bivši predsjednik SAD-a priznao što se dogodilo kad je zatražio intervenciju države za pomoć posrnuloj ekonomiji (iako se ta pomoć zapravo svodi na pomoć onima koji su do te katastrofe i doveli). Iako su mnoge zemlje na taj način izbjegle bankrot, problem nije riješen nego pometen pod tepih. Privatni je kapital temeljna odrednica neoliberalnog kapitalističkog poretka i nerealno je očekivati samoinicijativno odustajanje privatnih ulagača od kontrole svojih privatnih prćija koje mi naivci nazivamo državama. Vratimo se malo unazad: novac kojima su države izbjegle bankrot u stvari je novac poreznih obveznika - naš novac. S druge strane, privatni je kapital ostao zaštićen i dobiva uvijek iznova novu šansu za akumuliranje novog profita. Metaforički rečeno, narodu ostaje soc s dna džezve, dok tajkuni ubiru sav šlag. Novac postoji, ali bi na narodu (koji ga zarađuje) trebala ležati odluka kamo će s njime. Na narodu je da prisili države na ravnopravniju distribuciju (tzv. pritisak odozdo).

P: Koga vi u stvari pozivate na odgovornost?
O: Sve unutar ove hijerarhijske strukture (jer autonomija postoji samo na papiru). Od profesorâ i dekanâ koji šute o ovim stvarima (ne radi se samo o Fakultetu političkih znanosti problem je puno širi) i očekuju da studenti sami vode bitku protiv komercijalizacije obrazovanja, preko Sveučilišta pa do MZOŠ-a te na kraju do same Vlade i Sabora RH koji donose političku odluku o udjelu koji je država spremna uložiti u ostvarenje takozvanog društva znanja, što je očito najobičnija floskula budući za visoko školstvo ne izdvaja više od 2-3 % godišnjeg budžeta.

P: Znači li to da vi priznajete da obrazovanje košta?
O: Naravno da košta, no poanta je u tome da se obrazovanje ne bi smjelo voditi nestabilnim i neodrživim zakonima tržišne logike. Uloga bi državnog aparata trebala biti (i najčešće jest) minimalna po pitanju upravljanja visokoškolskim ustanovama, no povlačenjem države iz financiranja tog resora ona u stvari predaje štafetu privatnom sektoru koji nije ograničen tim pravilima. Umjesto države koja se ne miješa dobivamo privatne investitore koji nalažu svoj režim u kojemu termini "isplativost" i "maksimalizacija profita" igraju glavnu ulogu. Osim toga, dovoljno se sjetiti da porezi nisu nimalo niži otkad studenti plaćaju svoj studij te da se ti novci jednostavno preusmjeruju nekamo drugamo.

P: Što mislite postići blokadom Fakulteta političkih znanosti?
O: Dugoročni je cilj prekid neoliberalizacije ovoga društva (smanjivanje javnih izdvajanja iz proračuna iz čega proizlazi perpetuiranje socio-ekonomske nejednakosti), no svjesni smo mogućnosti da će se realizacija tog cilja učiniti nemogućom ako ne prebacimo sve svoje snage na jedan objedinjujući front. To, drugim riječima, znači da nam je kratkoročni cilj postizanje besplatnog školstva za sve, od osmoljetke do doktorata, tj. javno financiran te javno dostupan obrazovni sustav. Blokadom ujedno namjeravamo senzibilizirati studente i javnost o ovim problemima. Ona će završiti kada i kako god završi, no pritisak općenito ne planiramo popustiti dok god ova dva cilja ostaju neriješena.

P: Tko je organizator?
O: U sklopu Međunarodnog tjedna akcije (protiv komercijalizacije obrazovanja), za organizaciju na lokalnoj razini većim je dijelom zaslužna ad hoc inicijativa studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, no u duhu ideje neposrednog odlučivanja akciji su se priključili i mnogi članovi raznih studentskih udruga koji su se privremeno odrekli predstavničkog autoriteta te djeluju isključivo kao pojedinci s jednakim pravom glasa kao i svi ostali studenti.

P: Nije li već sama ideja blokade nastave na jednoj obrazovnoj instituciji svojevrstan čin intelektualnog vandalizma, nihilizma i/ili makijavelizma?
O: Ideja blokade nastave nije vođena željom opstrukcije obrazovnog procesa. Upravo suprotno: želimo pružiti studentima mogućnost da se obrazuju, između ostaloga, i o samom obrazovnom procesu u državi koja putem parlamentarnog privida demokracije usmjeruje i katalizira društvena zbivanja primjenjujući raznovrsne metode obmane i pasiviziranja stanovništva. Jedan je od naših ciljeva i poticanje javne rasprave o nekim pitanjima, primjerice o utjecaju rijetko spominjanog međunarodnog ugovora GATS (kojim je dana potpuna sloboda izlaganja našeg cjelokupnog obrazovnog sustava tržištu) na odnos države naspram javnih službi. Tijekom blokade redovne nastave planiramo povezati naš program sa svim ostalim sadržajima kojima ćemo se nastojati dotaknuti gorućih problema obrazovanja, ekonomije, demokracije i slično. Ideja je osigurati studentima vrijeme i priliku da ih se zainteresira za nešto drugo osim pukog mahnitog skupljanja plusova, bodova, potpisa i ocjena – svega onoga o čemu današnja edukacijska mašina isključivo vodi brigu.

P: Ministarstvo je 14. travnja 2009. donijelo odluku o pokrivanju troškova diplomskih studija. Što to znači?
O: Da citiramo: "utvrđeno je da će u sljedećoj akademskoj godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokriti troškove diplomskih studija za sve redovite studente koji prvi puta upišu prvu ili drugu godinu diplomskog studija. U proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za ovu je namjenu osigurano 25 milijuna kuna." Vijest je na stranicama MZOŠ-a objavljena 16. travnja. Ova odluka nije nikakvo rješenje problema iz više razloga:

a) zahtijevamo besplatno školstvo ZA SVE, a ne samo za diplomske studije;

b) to je opet samo odgoda strijeljanja na jednu godinu (jer školarine ostaju - MZOŠ će ih ponovno pokriti samo za sljedeću godinu pa čekati hoće li biti novog prosvjeda, ako i to);

c) sumnjive financije - lani je najavljeno 78 milijuna kuna za jednu generaciju, a ove godine 25 milijuna za dvije (?);

d) tih najavljenih 25 milijuna kuna, osim što očito ne mogu pokriti sve troškove, nisu nikakva nova sredstva, nego je riječ o slijepom prenošenju prošlogodišnjeg iznosa, neprilagođenog stvarnim školarinama koje bi studenti diplomskih studija ove godine trebali platiti. Predstavljanje ove odluke kao promišljeno rješenje studentskih zahtjeva čisti je medijski spin.

e) MZOŠ još uvijek nije izvršio uplatu ni za prošlu, tj. tekuću godinu (prema informacijama koje dobivamo, uplaćena je tek trećina obećanog iznosa).

Odluka o pokrivanju troškova diplomskih studija od strane resornog ministarstva najavljena je paralelno s tijekom Nezavisne studentske inicijative na Filozofskom fakultetu koja planira izvršiti pritisak na sve odgovorne instance, o čemu se šuška već duže vrijeme.

1. Zašto blokirate fakultet, a ne idete Ministarstvu?

• fakultet je javna ustanova; smatramo legitimnim koristiti ga kao sredstvo i mjesto artikulacije javnoga interesa;
• fakultet kao simbolički kapital ima važan značaj kao povijesno povlašteno mjesto artikulacije kritičke misli (i u svijetu i u domaćem kontekstu);
• mislimo da ustanove društveno-humanističkog tipa svoju društvenu funkciju i odgovornost prema društvu ispunjavaju tek kada ustaju kritički protiv procesa koje smatramo socijalno destruktivnima; komercijalizaciju smatramo jednim od tih procesa;
• autonomija Sveučilišta predstavlja stratešku rezervu za artikulaciju pozicija za koje unutar medijskog i institucionalnog prostora drugdje nema mjesta.

2. Zašto ne samo prosvjed?

• zasićenje javnosti formom prosvjeda;
• prelako se apsorbira medijski kao jednokratni spektakl bez konzekvenci;
• jednokratnost same forme protesta dovodi nas u poziciju ovisnosti o parafrazama medija;
• smisao je tribina i stvaranje prostora za artikulaciju vlastitih pozicija bez pada u klišeje medijske reprezentacije, npr. stereotip o "naivnom pobunjenom studentu" čije "mutne stavove" tek treba prevesti u tobože suvisle parametre politički realnog;
• koristeći tribine kao platforme pokazujemo da smo sposobni do kraja i vrlo jasno artikulirati vlastite političke zahtjeve koji nisu svodivi na patronizirajuću logiku medijskih šablona proizvodnje jednokratnih spektakala i skandala;
• strategijski prosvjed stavlja u poziciju podređenosti i čekanja reakcije adresata uz mogućnost beskonačnog odgađanja ili potpunog izostanka odgovora.

3. Zašto plenumi?

• u situaciji gdje formalni reprezentacijski mehanizmi i studentski predstavnici nemaju realne moći osjetno utjecati na pitanja koja se tiču direktno njihova statusa i budućnosti, potrebno je tražiti širu bazu i drugačije načine artikulacije zahtjeva;
• jedina mogućnost demokratske autolegitimacije koja nam preostaje nakon što se nadiđe institucionalni okvir formalnih studentskih predstavništava jest kroz plenum, tj. direktnu demokraciju.

4. Zašto kolektivni istupi?

• kolektivni istupi formom su primjereniji artikulaciji kolektivnih zahtjeva;
• želimo spriječiti personalizaciju i "profesionalizaciju";
• ova akcija nije svodiva na situaciju u kojoj važi podjela na figuru vođe i inertnu studentsku masu;
• kolektivne interese je moguće artikulirati bez takvoga unutarnjeg cijepanja i prešutnog sužavanja mogućnosti demokratske participacije u koje potencijalno vodi sama forma reprezentacijskog modela (tj. fiksni profesionalizirani predstavnici kolektivnih interesa);
• u širem društvenom smislu držimo da je važno vratiti dostojanstvo samoj ideji kolektivnih interesa i socijalne solidarnosti, nasuprot agresivnoj reprezentacijsko-medijskoj kulturi kulta individualizma i logike razgradnje i delegitimacije svega što nadilazi kalkulacije izoliranog egoističnog pojedinca > upravo to smatramo ideološki problematičnim modelom reprezentacije društvenih procesa s dalekosežnim političkim posljedicama, među koje spada upravo ukidanje socijalnih prava i institucija socijalne solidarnosti;
• aspekti delegitimacijske kampanje protiv institucija čuvanja kolektivnih socijalnih interesa su napadi na sindikate, socijalne institucije, zdravstvenu zaštitu itd. preko njihova etiketiranja kao "socijalizma", što je riječ koja je u medijskom prostoru istovjetna potpunoj diskvalifikaciji. Alternativa koja se zauzvrat nudi socijalni je darvinizam u kojemu individualna konzumacija i šoping centri tobože imaju kompenzirati ukidanje institucija socijalne zaštite i kolektivne solidarnosti.

5. Tko vam daje pravo da onemogućujete druge studente, koji nisu uz vas, u redovnom pohađanju nastave?

• upravo zato postoje plenumi - oni su forma koja omogućuje demokratsku participaciju svih zainteresiranih studenata. Odluke plenuma smatramo obvezujućima.
• ne raspolažemo institucionalnim aparatom ili mehanizmima da na drugačiji način ustanovimo stavove i mišljenja većine: plenum je jedini mehanizam autolegitimacije koji nam stoji na raspolaganju.

6. Nisu li vaše metode na rubu nasilja? Nije li preuzimanje fakulteta nasilan čin?

• držimo da je u odnosu na našu akciju socijalno nasilje koje se provodi ograničavanjem mogućnosti pristupa obrazovanju neusporedivo društveno destruktivniji oblik nasilja u ovoj priči;
• komercijalizacija nije vrijednosno neutralan proces nego mijenjanje same društvene svrhe obrazovnih institucija; potčiniti obrazovanje kriteriju profita (i u kamufliranoj, eufemiziranoj varijanti "ekonomske efikasnosti") znači prešutno ukinuti njegovu primarnu funkciju; makar birokratski artikuliran, to ostaje čin socijalnog nasilja;
• uvođenje financijskog praga direktno onemogućuje velik broj ljudi u realizaciji prava na obrazovanje, pa de facto znači njegovo ukidanje. Novac je oblik društvene moći i socijalna sila - uvesti ga kao kriterij selekcije znači koristiti mehanizme društvene prisile u svrhu društvenog isključivanja i onemogućavanja realizacije važnog prava.